Odštampajte ovu stranicu

Problematično i patološko kockanje

10 feb 2017
47295 puta

Postoje različite podjele kockanja, a prema karakteristikama i posljedicama koje izaziva, kockanje se može podijeliti u nekolike kategorije.

Prema tome, postoje sledeći tipovi kockanja:

Društveno-rekreativno kockanje javlja se kada osoba kocka u društvu prijatelja i kolega, sa ulozima koji nisu veliki u ograničenom vremenskom periodu. Kod ovog tipa kockanja novac ne igra važnu ulogu i gubici su unaprijed planirani i prihvatljivi. Kockanje ne izaziva nikakve probleme u oblasti zdravlja i života osobe.

Problematično kockanje – kockanje koje počinje da izaziva probleme u raznim sferama života (psihološkom zdravlju, partnerskim odnosima, porodici, poslu, školovanju, finansijama), utiče na zdravstveno stanje, finansije, dolazi i do problema sa zakonom. Problematično kockanje prijeti da preraste u patološko.

Patološko kockanje / zavisnost od kockanja prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X spada u poremećaj ponašanja i to Poremećaj kontrole impulsa i nagona (F63.0). Bitno obilježje poremećaja kontrole impulsa je izostanak otpora ponašanju impulsu ili iskušenju da se obavi aktivnost koja šteti samoj osobi ili drugima. Osoba koja kocka ima rastući osjećaj napetosti i uzbuđenja prije kockanja, dok za vrijeme kockanja ima osjećaj zadovoljstva ili olakšanja. Nakon toga mogu se javiti žaljenje, kajanje ili osjećaj krivice, ali to nije pravilo. Kod ovog tipa javljaju se problemi u gotovo svim oblastma života. Ovaj tip možemo poistovjetiti sa zavisnošću od kockanja, koja ima sljedeće karakteristike :

  • preokupiranost kockanjem (prepričavanje kockarskih dogodovština, planiranje budućuh kockanja, razmišljanje o načinima putem kojih se može doći do novca za dalje kockanje)
  • učestalo kockanje u dužem vremenskom periodu od planiranog
  • potreba za učestalijim kockanjem sa većim sumama novca
  • pojava nemira ili razdražljivosti u slučaju smanjenja ili prestanka kockanja
  • ponavljano kockanje u stanjima suočavanja sa posledicama do kojih je dovelo
  • laganje članova porodice sa ciljem da se sakrije stepen „uvučenosti“ u kockanje
  • učestalo pozajmljivanje novca od članova porodice ili prijatelja ili „zelenaša“, ili izvršavanje krivičnih djela u slučaju da se novac ne može pozajmiti
  • ugrožavanje ili gubljenje važnih emocionalnih veza, posla, obrazovnih ili poslovnih mogućnosti zbog kockanja
  • ponavljano gubljeno novca i vraćanje kockanju sjutradan da bi se izgubljeno povratilo

Potrebno je naglasiti da je pojava „gonjenja“ ili „vađenja“ odnosno vraćanje kockanju kako bi se povratio izgubljeni novac, karakteristična za sve kockare, koji na ovaj način nastoje da nastave sa kockanjem, često sa većim ulozima i rizicima. Međutim, za razliku od ostalih tipova kod kojih period „vađenja“ traje kratko, za patološko kockanje je karakteristično dugotrajno vađenje. Na ovaj način osoba koja kocka na patološkom nivou tone sve dublje u dugove, postaje sve više zaokupljena kockanjem i vjeruje da će velikim dobitkom povratiti sve.

Kod zavisnosti od kockanja prvo se razvija psihička, a zatim fizička zavisnost.

Psihička zavisnost je psihičko stanje koje se ispoljava kao snažna želja i potreba za kockanjem kako bi se postigli željeni efekti kao što su osjećanje prijatnosti , zadovoljstva i lagodnosti, odnosno kako bi se otklonila i prevazišla osjećanja neprijatnosti, nezadovoljstva i nelagode.

Fizička zavisnost je stanje adaptacije cijelog organizma na novonastalu situaciju i ispoljava se kao potreba da se nastavi sa kockanjem kako bi se izbjeglo ispoljavanje apstinencijalnih simptoma kao što su: nemir, iritacija, nesanica, glavobolja, gubitak apetita , tjelesna slabost, osesivno razmišljanje o kockanju i sl.

Najzastupljeniji oblik patološkog kockanja u Crnoj Gori i regionu je zavisnost od klađenja koja se manifestuje kao patološka želja i potreba pojedinca za klađenjem. Poseban problem kod nas predstavlja masovna pojava odlaženja mlađe populacije u sportske kladionice, koja se prezentuje kao poželjan stil života. Sve je češća pojava da se klađenje iz zabave i hobija pretvori u zavisnost još na adolescentskom uzrastu, te se roditeljima preporučuje da obrate pažnju na to kako njihova djeca provode vrijeme i na šta troše novac, kako bi blagovremeno reagovali i preduprijedili nastanak zavisnosti.

Liječenje kockarske zavisnosti tj. patološkog kockanja, kao i kod drugih zavisnosti, podrazumijeva psihosocijalni tretman vođen od strane stručnog lica, koji traje najmanje godinu dana i u njega se uključuju i zavisnik kockar i članovi njegove porodice, a po potrebi i druga lica iz socijalnog okruženja zavisnika.