Primjedbe, predlozi i sugestije nacrtu zakona o igrama na sreću

ADP-Zid se problemima koje prouzrokuje priređivanje igara na sreću bavi već više od 15 godina i osnivači smo Savjetavališta Entera, koje se bavi prevencijom i tretmanom osoba sa problemima koje prouzrokuje kockanje. Stoga vam u uvodu navodimo bitne detalje o problematici.

U Međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-10 (koja je obavezna i u našoj zemlji) problem sa kockenjem svrstan je u poglavlju “Poremećaj navika i kontrole impulsa” pod nazivom patološko kockanje (F63.0). Patološko kockanje je poremećaj gdje se osoba ne može oduprijeti impulsima za kockanjem, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih, porodičnih, socijalnih i profesionalnih posljedica.

Društvene i socijalne posljedice kockanja i bolesti su razorne, evo samo nekih:

  • Osobe koje kockaju na patološkom nivou zloupotrebljavaju alkohol, a blizu ¾ zavisnika od kockanja imaju razvijenu sliku depresije.
  • Komborbiditet zavisnosti od kockanja i antisocijalnog poremećaja ličnosti je često prisutan, a čak 60 do 90% patoloških kockara ispunava kriterijume za neki poremećaj ličnosti (Blasycyznski I Stell, 1998; National epidemilogoci Survey on Alchocol and Realted Conditions – NESARC)
  • Patološki kockari imaju najveću stopu samoubistava u odnosu na sve ostale zavisnosti.
  • Studije pokazuju da se nasilje u porodici povećava 10 puta kada je partner patološki kockar. Istraživanjem 144 supružnika patoloških kockara pronađeno je da ih je 50% fizički i verbalno zlostavljano, a 12% je pokušalo samoubistvo.
  • Istraživanja pokazuju da tinejdžeri čiji roditelji kockaju na patološkom nivou u riziku da se i kod njih razvije poremećaj.

U Crnoj Gori stanje je alarmantno, obzirom da smo jedna od rijetkih evropskih zemalja sa izuzetno liberalnim pristupom ovoj oblasti što uz slabe administrativne kapacitete za kontrolu dovodi do trenutne situacije koja se očitava u broju građana sa ozbiljnim simptomima koji ih svrstavaju u grupu poremećaja kontrole impulsa-patološkog kockanja.

Iako se u analizi uticaja Zakona navodi da su prvi prioriteti novog Nacrta zakona: 1. Društveno odgovorno priređivanje i 2. Pevencija/zaštita igrača i maloljetnika, cijenimo da je u postojećem tekstu propuštena prilika da se suštinki djeluje u ova dva segmenta ili preuzmu pravne tekovine razvijenih zemalja kao polazni osnov i minimum za uređenje ove oblasti. I pored unaprijeđenja samog zakonskog teksta, ponovo se forsiraju rješenja koja do sada nijesu dala nikakve rezultate – poput udaljenosti mjesta za kockanje od škole, koja su sad, gle apsurda, smanjena sa 250 na 170 metara, ili ukidanje saglsnosti skupštine stanara za otvaranje kladionice, što je bilo predviđeno u prethodnom Nacrtu zakona. S obzirom na važnost pitanja, mišljenja smo da javna rasprava o Nacrtu zakona nije bila na očekivanom nivou jer je izostao javni stav od niza aktera u društvu medicinskih ustanova, Univerziteta, vjerskih zajednica, civilnog sektora, medija… Kao jedan od rijetkih aktera u društvu koji aktivno radi u ovoj oblasti i ima konkretne servise podrške, zajedno sa kolegama iz civilnog sektora i zabrinutim roditeljima koji imaju bliske članove porodica u problemu, ovim inicijativom iskazujemo zabrinutost za budućnost djece i mladih, kao i za status svih građana i porodica koje se susreću sa ovim problemom. Tražimo da se uradi ozbiljna revizija zakona na način kako bi se na početku organizovanog djelovanja države u suzbijanju ovog problema preduprijedili dalja šteta i započeo proces zaštite građana od posljedica koje kocka ostavlja na pojedinca, njihove porodice i širu zajednicu.

U tom pravcu promjene zakona potrebno je uraditi u sljedećim segmentima:

  • Ukinuti bilo kakvu mogućnost gotovinskih uplata i regulisati proces uplata putem registracionih kartica na način što bi pojedinačni nalozi bili povezani sa bankovnim nalozima i kreditnim karticama vlasnika kartice i naloga preko kojih se isključivo mogu top–upovati (dopunjavati) kartice. Kartice bi istovremeno služile za registraciju prilikom ulaska u prostore predviđene za priređivanje igara na sreću i na web sitovima priređivača;
  • Uvesti zabranu svih vidova spoljnog oglašavanja priređivača i njihovih proizvoda i usluga (uključujući bilborde i bilo kakvo brendiranje automat klubova i lokala za priređivanje igara na sreću i klađenja);
  • Uvesti zabrane oglašavanja i reklamiranja u medijima, zabraniti oglašavanje na elektronskim medijima uz uvođenje izuzetaka, čime se pospješila prevencija zavisnosti od kockanja kod djece i maloljetnika. Ovo se odnosi i na sve društvene medije i vlasnike profila, influenserske naloge i stranice;
  • Spriječiti postavljanje samouslužnih terminala van prostora namijenjenih za priređivanje igara na sreću;
  • Uvesti obaveznost kladionicama i automat klubovima praćenje učestalosti kockanja i limitirati broj uplata na dnevnom nivou;
  • Preciznije regulisati odgovornost priređivača u odnosu na učesnike u igrama na sreću kroz jasno definisanje obuke zaposlenih i način isključenja iz igara.

Primjedba/predlog/sugestija 1:

Član 4, nakon stava 2 dodaju se novi stavovi.

Uplate i isplate u igrama na sreću, osim lutrijskih vrše se isključivo bezgotovinski, putem registracionih kartica koje su povezane sa online nalozima učesnika i bankovnim računima učesnika u igrama na sreću.

Korisnik registracione kartice može je dopunjavati isključivo putem vlastitog bankovnog računa i kreditnim karticama u svom vlasništvu.

Član 4, stav 3 se mijenja i glasi:

Dobici od igara na sreću mogu biti isključivo u novcu, dok dobici u nagradnim igrama mogu biti i u robi, uslugama ili pravima.

Obrazloženje: U cilju adekvatne kontrole predlogom se sprečava prenos sa jednog na drugi račun/nalog igrača, kao i uplate trećeg lica u korist naloga igrača. Ovim putem bi se bitno prevenirala široko rasprostranjena praksa zelenašenja, a pri to ne bi ni na koji način ograničilo klađenje. Na ovaj način bi se u cjelosti suzbila i mogućnost maloljetnih lica da budu učesnici u igrama na srecu, jer bi kod istih njihov bankovni račun direktno bio povezan sa njihovim registracionim nalozima, što bi dovelo do mnogo lakseg utvrdjivanja cinjenice da se radi o maloljetnom licu i sprečavanja njihove registracije.

Primjedba/predlog/sugestija 2:

Član 5

Nakon stava 2 tacka 3 dodaje se nova tacka 3a koja glasi:

Upravlja registrom igrača na sreću putem softvera za upravljanje bazom izdatih registracionih kartica.

Primjedba/predlog/sugestija 3:
Član 6
U članu 6 definisati pojam registracione kartice u skladu sa generalnim primjedbama na zakon i njenim karakteristikama kojima se reguliše proces uplata putem registracionih kartica njena povezanost sa bankovnim nalozima i kreditnim karticama vlasnika kartice i naloga preko kojih se isključivo mogu top–upovati (dopunjavati) kartice. Kartice bi istovremeno služile za registraciju prilikom ulaska u prostore predviđene za priređivanje igara na sreću i na web sitove priređivača;

Primjedba/predlog/sugestija 4:
Društvena odgovornost Član 13 stav 4 i 8

Vezano za stav 4 clana 13 ističemo da je praksa do sada pokazala da lica koja su zaposlena kod privređivača u većini slučajeva nisu lica koja su po svojoj profesiji osposobljena za preventivno djelovanje u oblasti prevencije zavisnosti, te ukoliko bi ovaj član ostao isti, ostao bi samo slovo na papiru bez adekvatne primjene u praksi.

Stoga je neophodno ovim Zakonom regulisati precizan način obuke lica koji bi bili zaposleni kod privređivača za obavljanje ovih poslova, kao i obavezivanje privređivača-poslodavca da kao obavezan uslov za zaposlenje uvede prethodnu obuku u odredjenom vremenskom trajanju kod licenciranih servisa ili ustanova za pružanje pomoći licima sa problemom zavisnosti, uz određene kazne koje bi privređivač-poslodavac imao ukoliko do toga ne dođe. Jedino na ovaj način prostori u kojima se pružaju usluge igara na sreću imali bi adekvatan kadar za kontrolu primjene ovog Zakona.

Predlažemo brisanje stava 8 i njegovu razradu u članu 16 – oglašavanje igara na sreću, jer se ovako uopšteno ne može regulisati.

 

Primjedba/predlog/sugestija 5:
Član 14 i 15

Stav 3 clana 14 treba izmijeniti na nacin da isti glasi:

Igrač moze u svakom trenutku, bez saglasnosti privređivaca, na bilo koji način zatražiti isključenje iz igre, opozivanje najvišeg iznosa i visinu gubitka.

Fizičko lice iz člana 14 ovog zakona isključeno iz učestvovanja u igrama na sreću je fizičko lice koje je navršilo 18 godina života i:

  • koje je član domaćinstva, koje ostvaruje pravo na materijalno obezbjeđenje;
  • koje je samo tražilo da bude isključeno;

Obrazloženje: Ova dva člana uvode važan institut podrške osobama sklonim promećaju kontrole impulsa. Predloženo rješenje je nedorečeno, ne navodi se da zahtjev mora biti neopoziv, niti minimalno vrijeme trajanja zabrane. Time je ovaj instrument zaštite teško sprovesti u praksi a kontrola primjene je ograničena pa time promašena suština – zaštita pojedinca i porodice.

Stoga, predlažemo da se ova dva Člana preformulišu na sledeći način:

  • Da se u članu 14 ostavi mogućnost da svako fizičko lice može zatražiti bez posebnog obrazloženja, isključivanje / zabranu.
  • Da zahtjev za isključenje/zabranu može podnijeti na svim prodajnim mjestima bilo kog priređivača uključujući i mogućnost on line podnošenje zahtjeva na internet stranicama priređivača – gdje na svakoj stranici mora stojati jasno vidljiv link/baner površine 300 x 250 px za podnošenje zahtjeva.
  • Da se o zahtjevu za isključenje / zabranu podnijetom kod priredjivača informiše Organ uprave koji vrši nadzor nad primjenom istog i evenutlano distribuira informaciju o ažurnoj listi osoba sa zabranom.
  • Rok trajanja isključenja ne može biti kraći od 2 godine. Isto je bez prava na opoziv. Priredjivač snosi odgovornost da obezbijedi provjeru svake uplate i tehničke preduslove da kontrola postoji i u slučaju promjene ličnih podataka fizičkog lica podnosioca.

Primjedba/predlog/sugestija 6:

Član 16 se mijenja i glasi:

Zabranjuju se bilo kakav vid oglašavanja i reklamiranja, koji za cilj ima promovisanje privređivača i priređivanje igara na sreću na radijskim i televizijskim emisijama, štampanom materijalu namijenjenom djeci i mladima, bilbordima, javnim mjestima, elektronskim medijima i Internetu.

Zabranjeno je oglašavanja igara na sreću u svim sadržajima i na događajima, namijenjenim za djecu i mlade do 18 godina.

Zabrana iz stava 1 ovog člana odnosi se na priređivače igara na sreću, pružaoce telekomunikacionih usluga, pružaoce medijskih usluga, pružaoce usluga oglašavanja i izdavače.

 

Primjedba/predlog/sugestija 7:

Član 17 se mijenja i glasi: 

Izuzetno od člana 16, reklamiranje i oglašavanje priređivača i priređivanja igara na sreću se dozvoljava:

  • Na televizijama i radio stanicama u vremenu od 22:00 do 6:00 do sata:
  • oglašavanja na zvaničnim internet adresama priređivača igara na sreću;
  • internet stranicama sportskih klubova koja sponzoriše priređivač koji se oglašava, kao i sportskoj opremi seniorskih kategorija;
  • u unutrašnjosti štampanih medija;

Oglašavanje igara na sreću mora da sadrži upozorenje u istoj veličini fonta priređivača ili dužini reklamne poruke da:

  • je licima koja nijesu navršila 18 godina života zabranjeno učestvovanje u igrama na sreću; i
  •  „ igre na sreću mogu izazvati poremećaj patološkog kockanja sa trajnim posledicama na vas i vašu porodicu“

 

Obrazloženje: Predloženi tekst člana 16 i 17 ne pruža adekvatnu zaštitu djece i mladih. Posebno imajući u vidu da je teško definisati koje su emisije za djecu i mlade a da oglašavanje na internetu i bilbordima nije potpuno isključeno, te ostavlja prostor za kreativno tumačenje. Internet danas predstavlja najsnažnije mjesto promocije.

Takodje ostavlja se mogućnost oglašavanje loga i brenda koje usled agresivnog oglašavanja u prethodnom periodu jasno indiciraju promociju kockanja.  Ostavlja se mogućnost oglašavanja promocije bonusa, džek potova i sl. gdje je očigledna poražavajuća praksa obmanjivanja potrošača lažnim obećanjima i navođenjima lake zarade ili tvrdnjama o „fair play“ pristupu.

Nije se vodilo računa o reklamama na dresovima i sportskoj opremi maloljetnih lica i svim sportskim i drugim manifestacijama namijenjenim djeci i mladima do 18 godina. Na svima je potrebo zabraniti reklamiranje i isticanje logoa organizatora igara na sreću.

Predlažemo da se kod reklamiranja, preuzme već postojeća praksu kod proizvoda koji izazivaju zavisnost.

Stoga, kao što je i prethodno navedeno, predlažemo Zabranu svih oblika oglašavanja sponzorstava i drugih oblika komunikacije sa sadržajem koji direktno ili indirektno promoviše kockanje, dok bi se u narednim stavovima ili članu jasno definisali izuzeci koji predstavljaju dozvoljeni kompromis sa medijima i klubovima koji prihoduju potrebna sredstva za rad.

Primjedba/predlog/sugestija 8:
Član 18, stav 2 se briše

Obrazloženje: Član 18 je predložen na način da se ostavlja prostor za kretivno tumačenje i prostor za nastavak promocije kockanja te je isto u potpunoj kontradikciji (na pr. Uređivanje zelenih površina kroz promociju kockanja i sl.).

Primjedba/predlog/sugestija 9:
Član 19, stav 2

Stav 2 se mijenja i glasi: Izuzetno od stava 1 ovog člana, dozvoljeno je obilježavanje prostora za igre na sreću tablom maksimalne veličine 30×20 cm koja se postavlja uz RFID čitač registracionih kartica, a koja sadrži informacije o priredjivaču igara na sreću, u skladu sa zakonom.

Obrazloženje: Broj prostora, lokacije istih kao i krajnje agresivne tehnike promocije korišćenjem psiholoških tehnika izobra boja i osvjetljenja koje direktno stimulišu želju kod igrača, predstavljaju nadražaj i direktnu opasnost, naročito za djecu i maloljetna lica.

Primjedba/predlog/sugestija 10:
Član 48 Samouslužni terminal

U član 48 ispred prvog stave dodaju se stavovi:

Zabranjuje se postavljanje samouslužnih terminala van registrovanih sjedista privrednih drustava koji kao svoju osnovnu djelatnost imaju djelatnost pružanja usluga igara na sreću, sa posebnom zabranom koja se odnosi na ugostiteljske objekte, ulaze u zgradama, javno postavljanje poput POS terminala i sl.

Na samouslužnom terminalu je najstrožije zabranjeno oranizovanje drugih igara (definisane u dijelu Igre na sreću na automatima), već je namjena isključivo uplata za klađenje.

Na samouslužnom terminalu je neophodno omougćiti uplatu isključivo registracionom karticom koja ujedno predstavlja identifikaciju uplatioca.

Obrazloženje: Dosadašnje tumačenje I praksa postavljanja terminala doprinijela je širokoj rasprostranjenosti kod grupa koje su ranije bile znatno manje izložene riziku od igara na sreću. Predložene restrikcije po pitanju upotrebe samouslužnih terminala je neophodno iz razloga što pružanje usluga igara na sreću, treba svesti samo na online proctor i prostore koji su zvanično registrovane kao prostorije za obavljanje te djelatnosti. Do sada je praksa pokazala masovno postavljanje samouslužnih terminala u objektima u sklopu kojih posluju privredna društva koja nemaju dozvolu za pružanje usluga igara na sreću (npr. ugostiteljski objekti), čime se olakšavao pristup licima kojima je Zakonom zabranjeno kladjenje. Predloženo rješenje identifikacije bez nadzora omogućava jednostavnu zloupotrebu i ne rješava problem zabrane kockanja maloljetnim licima.

Upravo uvođenjem mogućnosti učešća u igrama na sreću samo u objektima koji su registrovani za obavljanje te djelatnosti, uz ostale predloge kao što su registracione kartice, može osigurati process kontrole I praćenja učesnika u igrama na sreću I eventualne zloupotrebe od strane maloljetnih lica I priređivača.

Primjedba/predlog/sugestija 11:
Rastojanje od obrazovnih institucija

Član 25 Stav 1 i 2

Udaljenost objekta u kojima se privređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću od obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) ne može biti manja od 170 metara.

Udaljenost iz stava 1 ovog člana predstavlja putanju vazdušne linije od najbliže tačke ustanove (zgrade) iz stava 1 ovog člana do najbližeg ulaza u objekat u kome se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću.

Neshvatljiva je namjera predlagača da približi kladionice obrazovnim instituacijama te umjesto do sada 250 metara (odredba koja se kreativnim tumačenjem svjesno kršila) rastojanje skrati na 170 metara. Obzirom da kladionice trenutno zauzimaju centralno mjesto u svim crnogorskim gradovima i kvartovima često se koncentrišući prave svojevrsne blokove kockarnica. Stoga predlažemo da se ovim članom obezbjedi:

  • Udaljenost objekta u kojima se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću od obrazovnih ustanova, vrtića, objekata za smještaj učenika I studenata i sportsko-rekretaivnih objekata ne može biti manja od 250 metara.
  • Udaljenost iz stava 1 ovog člana predstavlja putanju vazdušne linije od najbliže tačke ustanove (zgrade) odnosno pripadajuće parcele ili ograde iz stava 1 ovog člana do najbližeg ulaza u objekat u kome se privređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću.

Primjedba 12

Potrebno je kompletan Zakon i nadzor uskladiti sa novim načinom uplate i kontrole procesa učešća u igrama na sreću. To uključuje obavezu priređivačima u kladionicama i automat klubovima praćenje učestalosti kockanja i limitiranje broja uplata na dnevnom nivou. Učestalost učešća je jedan od osnovnih pokazatelja nivoa problema poremećaja impulsa i patološkog kockanja. Uvođenjem ovog standarda omogućili bi priređivačima da na adekvatan društveno odgovorni način posluju.

___Igor Milošević, Akcelerator društvenih promjena – Zid_

Potpis podnosioca primjedbi, predloga i sugestija

 

Inicijativi se pridružuju:

  • NVO Udruženje roditelja
  • Gradjanska alijansa
  • Klasterska inicijativa
  • Crnogorski ženski lobi
  • NVO CAREP
  • NVO MSJA
  • NVO CEGAS
  • Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)
  • NVO Kompas
  • Udruženje raseljenih Roma i Egipćana sa Kosmeta u Crnoj Gori
  • NVO SERDAR
  • NVO Ženska alijansa za razvoj
  • NVO OAZA Bijelo Polje
  • NVO PRIMA
  • NVO Naša akcija
  • NVO Juventas
  • NVO Agencija za lokalnu demokratiju
  • Udruženje podstanara Crne Gore – Moj dom
  • Inicijativa mladih za ljudska prava
  • LGBT Forum Progres
  • Socijalni centar
  • Udruženje paraplegičara, Podgorica
  • NVO Grupa građana BU2
  • NVO PRONA
  • NVO Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške za OSI -MERSP Nikšić
  • NVO UZPD Nikšić
  • SOS telefon za žene i djeci žrtve nasilja – Ulcinj
  • SOS telefon za žene i djeci žrtve nasilja – Podgorica
  • NVO ,,Brain“
  • Udruženje za razvoj civilnog društva

Pojedinci koji su danas dali podršku

  • Dino Redžepagić
  • Milica Prelević
  • Milica Marković
  • Vasilisa Todorović
  • Snežana Babović
  • Nemanja Draganić
  • Nađa Laković
  • Jovana Racković
  • Emina Rastoder
  • Mirko Ilić
  • Kana Radević
  • Anja Kaluđerović